Postoji mogućnost da u Sarajevu više nikada ne bude održana zimska Olimpijada, evo o čemu se radi

Prema istraživanju koje su proveli naučnici s Univerziteta Waterloo iz Kanade i Univerziteta u Innsbrucku iz Austrije, broj potencijalnih domaćina Igara u narednim decenijama bit će značajno smanjen.

Studija, koju prenosi italijanska novinska agencija Ansa, ukazuje na ozbiljne posljedice klimatskih promjena po zimske sportove.

Broj mogućih domaćina prepolovljen već za 25 godina

Od ukupno 93 lokacije širom svijeta koje trenutno posjeduju potrebnu infrastrukturu za organizaciju Zimskih olimpijskih igara, za 25 godina svega 52 će imati dovoljno prirodnog snijega i odgovarajuće niske temperature. Autori studije, profesori Robert Steiger i Daniel Scott, upozoravaju da će se taj broj dodatno smanjivati ukoliko se ne poduzmu konkretne mjere u borbi protiv klimatskih promjena.

Nakon 2080. godine ostaje tek trećina lokacija

Prema projekcijama istraživača, nakon 2080. godine samo oko 30 destinacija u svijetu moglo bi ispunjavati klimatske uslove za održavanje Zimskih olimpijskih igara. Ovi proračuni uključuju i upotrebu najsavremenijih sistema za vještačko zasnježavanje, što dodatno naglašava razmjere problema.

Do sredine ovog stoljeća gotovo da neće postojati lokacija koja može organizovati zimske sportove bez oslanjanja na vještački proizveden snijeg.

Nekadašnji domaćini postaju neizvodivi

Studija navodi da gradovi s bogatom olimpijskom historijom, poput Chamonixa i Grenoblea u Francuskoj, Garmisch-Partenkirchena u Njemačkoj te Sočija u Rusiji, za 25 godina više neće imati uslove za organizaciju Zimskih olimpijskih igara.

Posebno je zabrinjavajuće da su gradovi poput Vancouvera, Palisades Tahoea u Kaliforniji, Sarajeva i Osla označeni kao „klimatski rizični“, što znači da bi i oni mogli ostati bez realnih šansi za buduće kandidature.

Vještački snijeg postaje nužnost, a ne izuzetak

Vještačko zasnježavanje prvi put je korišteno na Zimskim olimpijskim igrama 1980. godine u Lake Placidu. Igre u Pekingu 2022. ušle su u historiju kao prve koje su se gotovo u potpunosti oslanjale na vještački snijeg.

Za predstojeće Zimske olimpijske igre Milano–Cortina 2026 organizatori planiraju proizvodnju čak 2,4 miliona kubnih metara vještačkog snijega, što dodatno potvrđuje koliko se koncept zimskih sportova promijenio.

Kako se nekada rješavao problem snijega

Zanimljivo je da prije 70 godina, kada je Cortina d’Ampezzo prvi put bila domaćin Zimskih olimpijskih igara, vještački snijeg još nije postojao. U to vrijeme italijanska vojska je posebnim sanjkama dopremala snijeg s planinskih vrhova kako bi se osigurali uslovi za održavanje takmičenja.

Budućnost zimskih sportova pod znakom pitanja

Ova studija još jednom potvrđuje da klimatske promjene ne predstavljaju apstraktnu prijetnju, već realan problem koji već utiče na najveće svjetske sportske događaje. Budućnost Zimskih olimpijskih igara sve više će zavisiti od tehnologije - ali i od globalne spremnosti da se ozbiljno suoči s klimatskom krizom.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad